Dodjelu Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola 27. listopada u Forumu zabočke Gimnazije otvorio je premijerno prikazan kratkometražni dokumentarno-igrani film Svjedok vremena autorskoga gimnazijskog trojca Jana Grabrovečkog, Marka Lihtera i Martina Maka, pod mentorstvom profesorice Dinke Tomašković-Presečki. Film je nastao kao jednogodišnji projekt o istraživanju ostavštine Gjalskoga, njegova političko-društvenoga doba u kojemu je živio i stvarao, prikupljanju dokumentarne povijesne građe te igranim dijelovima, u glavnoj ulozi Jana Grabrovečkog kao gredičkoga gospodina koji je pohodio sve prošlogodišnje događaje na Danima, koji oživljavaju Ksavera Šandora Gjalskog, minula vremena starih kurija i gospodskih šetnji zagorskim brežuljcima, ulicama i trgovima.

Kreativan spoj dokumentarnih narativnih, iskazivačkih i igranih dijelova u dinamičnoj i povezanoj izmjeni kadrova, s glazbenom i višeglasnom podlogom, povezuje povijesne, društvene i političke činjenice u doba Gjalskoga dajući širi kontekst njegova života i stvaralaštva, organizaciju Kulturno-umjetničke manifestacije njemu u čast te kreativan prikaz njegove pojave i djelovanja u zabočkim prostorima koji nose njegovo ime: osnovna škola, ulica i trg – simboličan trokut koji povezuje cijeli prostor Zaboka. Središnji motiv unutrašnjosti dvorca i knjige/pisanoga stvaralaštva kao unutarnjeg prostora proširuje se na otvoreni vanjski prostor šetača – ulice i trgove.

 

Važnost osnivanja jedne od najznačajnijih književnih nagrada u Hrvatskoj, ali i dodjela nagrada učenicima iz osnovnih i srednjih škola za najbolje literarne radove, istaknula je zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Dugogodišnje Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola, predsjednica Vlasta Horvatić-Gmaz, Irena Labaš-Veverec i Marija Lamot, ove su godine, za razliku od prethodnih godina, imale lakši zadatak u odabiru najboljih radova. Prema riječima i opširnom obrazloženju predsjednice Povjerenstva, prekinut je niz velike konkurencije i nadprosječnih literarnih radova te je ove godine odabir triju nagrađenih radova bio jednoglasan. Od dvadeset i devet poslanih radova iz devet srednjih škola Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, istaknula su se tri najuspješnija rada vrlo zanimljive društvene tematike:

1. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Peti zid Roberta Svibena (Srednja škola Zlatar, 4. razred; mentorica: Ljerka Gajski Markulin)
2. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Spoved moje babice Barbare Tomorad (Srednja škola Zlatar, 2. razred; mentorica: Ljerka Gajski Markulin)
3. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Iz Dnevnika Davora P. Lucije Drempetić (Gimnazija Antuna Gustava Matoša, 3. razred; mentorica: Dinka Tomašković-Presečki)

Prvonagrađeni rad učenika Roberta Svibena tematizira tešku, ali realnu temu psihičkoga zlostavljanja pojedinca na društvenim mrežama, izrugivanje i suočavanje s vlastitim sramotnim postupcima djevojke Sabine na rođendanskom slavlju u alkoholiziranom stanju te stanju mamurluka sutrašnjega dana i osvješćivanju istine. Video snimljen kobne noći proširio se među korisnicima društvenih mreža, a Sabina se suočava s vlastitim strahovima i strahom pred majkom, pronalazeći rješenje jedino u samouništenju. Ipak, na kraju se pojavljuje nada, a Peti zid postaje metaforom tamnije strane života s kojom se moramo hrabro i beskompromisno suočiti. Drugonagrađeni rad, pisan izvrsnim kajkavskim dijalektom zlatarskoga kraja, tematizira u ispovjednom tonu ženske probleme vezane uz treću životnu dob, u liku autoričine bake, a u priči se prepleću prošlost i sadašnjost te fikcija i stvarnost na duhovit i emotivan način. Trećenagrađeni rad problematizira aktualan odnos između homofobije i tolerancije prikazujući razvijanje ljubavnoga odnosa između Davora i Gabrijela, njihovo neprihvaćanje u društvu pa sve do Davorova ubojstva kao vrhunca društvene netolerancije i nerazumijevanja. Spajajući lijepi i emotivni ambijent zanosa i prijeteći ambijent okoline, autorica originalnim stilom obogaćuje čestu društvenu temu i upozorava na nedostatak tako potrebne međuljudske tolerancije i prihvaćanja Drugoga – ne Drugačijega, već Različitoga.

Sedam pohvaljenih radova također karakterizira zaokupljenost aktualnim društvenim temama i položajem pojedinca u svijetu. Rad Hladnoća praznine Eme Zavrtnik (Gospodarska škola Varaždin, 1. razred; mentorica Nikolina Vujasinović) metaforom pustinjskoga pejzaža oslikava unutrašnju podvojenu čovjekovu ličnost i potragu za vlastitim izgubljenim identitetom. Potraga za izgubljenom srećom balansira između dualiteta svijeta – vanjske i unutarnje pustoši i želje za pronalaskom utjehe. Tajna večernjeg tramvaja Anele Ilijaš (Prva gimnazija Varaždin, 4. razred: mentorica Ivana Pintarić) potresna je priča o pronalasku HIV pozitivnog testa u tramvaju te njegovog učinka na pronalazača koji u dramatično oblikovanim situacijama pokušava odgonetnuti i pretpostaviti o kome se radi. Noćni ugođaj, no onaj neugodni, obilježen ponavljajućim noćnim morama tema je rada Pet sati Nine Šalković (Srednja škola Krapina, 2. razred: mentor: Stjepan Varjačić) koja introspektivnim, psihološkim postupcima uvjerljivo i dojmljivo prenosi osjećaje straha, rascijepljenosti, umišljaja između sna i jave. Tragom teme čovjekove podvojenosti, Tamara Jakopović u radu Klinika za psihijatriju (Srednja škola Zlatar, 3. razred; mentorica: Ivančica Tomorad), korištenjem zahtjevnih formi unutarnjeg monologa i struje svijesti, gradacijski i s dozom bizarnoga jekyllhydeovskoga motiva tematizira ubojstvo blizanca koje dovodi do samouništenja. I to sam ja progovara Valentino Kunštek (Srednja škola Krapina, 3. razred; mentorica: Sanja Ranogajec) u maniri ispovjedne humoreske koja tematizira kritičko promišljanje o prilagodbi i uklopljenosti u društvo i površnom druženju koje ne dovodi do ispunjenja. Treći rad ove godine, koji u središte stavlja motiv ispovijedi kao temu ili oblik, naslovljen je Ispovijed učenice Agate Gredičak (Srednja škola Oroslavje, 1. razred: mentorica: Karmela Šafarik-Todorović) koji pesimistično progovara o beskućniku i njegovoj tragičnoj sudbini te življenju na rubu. Ipak, optimističnim obratom javljaju se pomirenost s teškom sudbinom i vjera u životno svjetlo i nadu. Ekološka tema u radu Bakterija Homo sapiens Tamare Posavec (Gospodarska škola Varaždin, 4. razred, mentorica: Petra Košćak) od problematizacije problema zagađenja okoliša prelazi u opis katastrofalnoga stanja cijele planete izazvane neodgovornošću Homo sapiensa – čovjeka-bakterije i parazita koji uništava Zemlju neodgovornim postupcima.

Svečani događaj upotpunili su učenici Jan Grabrovečki i Dora Krznar izvedbama dviju pjesama: kajkavske Stisni se v senje i pjesme Price Tag strane popularne izvođačice umjetničkoga imena Jessie J., na klavirskoj pratnji Nikole Kešćeca.

Nedostatak humoreski ove godine dokazuje da mladi autori imaju snažnu potrebu ozbiljno progovoriti o aktualnom teškom stanju, raspadu društva i zajednice pa i cijele planete dokazujući kako snažno osjećaju prisutnost pesimizma i sveobuhvatnoga crnila, no u maniri mladenačke energije i vjere u bolju budućnost, optimistično intoniraju završetke svojih priča u kojima se simbolično pojavljuju svjetlo i nada.

 

Tina Marušić