Začudnim spajanjem jarkoga sugestivnog mediteranskoga pejzaža iz umjetničke kolekcije Mala retrospektiva velikana modernoga slikarstva Dalibora Paraća i jesensko-prohladnoga ugođaja Zaboka – ovotjednoga kulturno-umjetničkoga središta i njegova prostora Velike galerije 24. listopada svečano je otvorena ovogodišnja Kulturno-umjetnička manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog.

Na prvi pogled prostor galerije prerasta u apstrakciju Juga, Mediterana, iznijansiranih jarkih toplo-hladnih boja s mnoštvom morskih detalja i krškoga krajolika. Začudnost plavih čempresa na crvenome nebu, vegetacija Juga u krškome krajoliku Klisa ili Solina, ljepota otoka, snaga vjetra i prirodnih, ali i ljudskih bura i nemira sinteza su bojâ kao života, lirska apstrakcija koja egzistira između doslovnoga i metaforičkoga, a uvijek iznova neraskidivo sljubljuje umjetnost slike i poezije u oblik jedinstvene impresije. Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka te vrsna poznavateljica i prenositeljica znanja o slikarstvu i njegovim razdobljima, povezuje pejzažno slikarstvo Dalibora Paraća s nekima od najpoznatijih pejzažnih pjesnika.

 

Zaista, gledajući slike i začudno spojene pejzažne motive, kao da čujemo cvrčka u ritmu ditiramba Vladimira Nazora ili u raznim teksturama vidimo isprepletene boje u poeziji Vladimira Vidrića. Na platnima Dalibora Paraća, neposrednim promatranjem prirode na otoku Braču i kasnijim sjećanjima na pejzaž, reflektirala se vlastita impresija viđenoga pejzaža, raspon suigre između svjetla i boja. Ta impresija nerijetko prelazi u apstrakciju, no uvijek razumljivu, a često i spajajući ženske aktove i prirodu koji postaju jedno, neraskidivo te spajaju antiku i sadašnjost. Vrijednost umjetničke ostavštine Dalibora Paraća jest u svevremenosti, aktualnosti i neposrednosti –  u pejzažu kontemplacije i izrazite senzibilnosti. Obogaćen privatnom toplinom i humanošću, Dalibor Parać vlastite vrline prenosi i u svoju umjetnost, koja između simbolističkoga Otona Glihe i ekspresionističkoga Frane Šimunovića, pronalazi svoju posebnost – put impresije, kontemplacija i apstrakcije.

Tek sljubljene umjetnosti koje žive jedna u drugoj – slikarstvo, poezija i glazba – očaravaju gledatelja/čitatelja/slušatelja koji i sam postaje dio umjetničke cjeline. Taj su doživljaj upotpunile sjajne glazbene izvedbe skladbi iz četverodijelne kompozicije Change of Seasons poput Crucify Me i Distort Reality skladatelja, pjevača i klavirista Nikole Vranića, pod umjetničkim i svjetski poznatim imenom J. R. August.

Uvod u sudbinske poveznice između Dalmacije – Juga i Zagorja – Sjevera u obiteljskim vezama obitelji Parać, prema anegdotama slikareva sina Zorana Paraća, pa i prijateljevanja njegova pradjeda sa samim Gjalskim, upotpunili su i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar koji je i tradicionalno službeno proglasio ovogodišnje Dane otvorenima.

Valja napomenuti kako je izložba Mala retrospektiva prva izložba nakon smrti velikoga umjetnika, a zasigurno će i ostati neizbrisana u najboljem sjećanju okupljenih promatrača boja, mora, Mediterana, krša, osjećajnih nemira i spokoja u svijetlo-tamnoj igri nezaboravljenoga umjetnika.

 

Tina Marušić