Svečano otvorenje Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“ 2015. godine kao višednevni praznik kulture simbolički se održalo u Velikoj galeriji grada Zaboka s početkom u 18,00 sati izložbom slika doajena Hrvatske likovne akademije i zagrebačkog akademskog slikara Zlatka Kesera, afirmiranog i nagrađivanog slikara s 56 samostalnih izložbi i preko 250 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Okupljenim znatiželjnim posjetiteljima obratili su se župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar koji je i službeno proglasio „Dane Ksavera Šandora Gjalskog“ otvorenim te istaknuo da je Manifestacija, utemeljena davne 1979. godine, do danas manifestacija posebnog značaja i interesa u županiji. Da su „Dani“ zaista hram kulture potvrdila je i zamjenica zabočkoga gradonačelnika Nevenka Gregurić. Glazbeni dio programa uveličala je učenica Ana Petriško iz Donje Stubice koja je na violini virtuozno izvela Canzonettu Op. 8 za violinu Dore Pejačević i Fantasiu No. 10 za violinu Georga Phillipa Telemanna.

Autorica postava i autorica stručnoga i detaljnoga Predgovora knjižice, simbolički naslovljenog Traganje za sferama izgubljenog raja, Iva Körbler nadahnuto je objasnila glavne postavke i obilježja slikarstva potpuno ostvarenog umjetnika Zlatka Kesera. Prema tumačenju Ive Körbler, Zlatko Keser u svojem umjetničkom radu prepleće duboke filozofske i humanističke note te prikazuje egzistencijalno snažne, potresne i simbolički kaotične vizije iznjedrivši psihološki/psihički arhetipske slojeve slikarstva. Najveća fascinacija slikarstvom Zlatka Kesera proizlazi iz njegova oslikavanja i preslikavanja čovjekovih duševnih prepreka, ograničenja i maski pod kojima čovjek svakodnevno igra najrazličitije društvene uloge ne libeći se pokazati/prikazati ludističko poimanje klauna koji plače. Ljudsko lice umjetnosti tako korespondira i egzistira između smiješno-ozbiljnoga i ozbiljno-smiješnoga zrcaleći mozaik čovjekova poniranja u nutrinu vlastitosti.

Posjetitelji su uživali gledajući izvanredna slikarska djela i možda su, gledajući u vlastitu unutarnjost, pronašli vlastiti izraz, osvijestili uteg maski ili se ogolili pred slikama velikog značaja i neosporne umjetničke vrijednosti.

Tina Marušić