Novosti i najave

Distopijska fikcija i(li) stvarnost u novom romanu Jelene Hrvoj

Nakon prvoga objavljenog romana „Štorka“ 2014. godine, u žanru psihološkoga horor-trilera, mlada autorica iz Poznanovca Jelena Hrvoj otvorila je vrata svim zainteresiranim čitateljima ovoga žanra. I to joj je vrlo brzo prisvojilo simpatije mnogih znatiželjnika, ali i pozitivne kritike struke. Osim aktivnoga pisanja knjiga, bavi se i ilustriranjem, crtanjem, svira bass, piše i kratke priče i blogove, a u svojoj kolumni „Patnje mladog autora“ u online časopisu Kvaka piše o književnosti i današnjem položaju suvremenih književnika.

Njezina svestranost, a nadasve bujna mašta, vode je u stvaranju i vlastitom prepoznatljivom izrazu. Nakon drugoga romana „Durgina kuća“ i trećega „Štorka Manifest, koji je nastavak „Štorke“, Jelena Hrvoj postaje prepoznatljiva autorica s izgrađenim stilom i sposobnošću privlačenja širega čitateljstva. Svojom začudnom imaginacijom stvara književne svjetove pune tame, dramatičnosti, sudbinskih spletova i napetošću koja ne jenjava do samoga kraja. Četvrti njezin objavljeni roman „Dedivinacija – Nacija psihoze“, napisan prije osam godina, sada je ugledao svjetlo dana u posve novom žanru – znanstvenofantastičnom trileru s kriminalističkim i psihološkim elementima.

U prostoru zabočke Gradske knjižnice 22. listopada u večernjim satima, u pozitivnom intimnom okruženju, promoviran je opsežan i zanimljiv roman „Dedivinacija – Nacija psihoze“ koji će zasigurno pobuditi zanimanje čitatelja. Ovaj roman, koji se ne može sasvim strogo odrediti, u 43 poglavlja prikazuje distopijski svijet u čijem je središtu glavna junakinja Aurora Blue, forenzička analitičarka i profesorica staroljudskih nauka, koja poprima različite osobnosti i biva uvučena u mrežu nerazjašnjenih ubojstava nakon pada operativnog sustava B.O.G. U bijegu nailazi na izumiruću vrstu, genetski nemodificirane ljude, koji su prognani od ostatka programiranoga svijeta. Roman je smješten u 3154. godinu, u naizgled daleku budućnost, čije obrise možemo prepoznati i u današnjem svijetu. Iva Šaronja, koja se i sama bavi književnošću, jasno je i koncizno istaknula u svojem predstavljanju i analizi romana specifičnosti stila i strukture, fabularne linije, sadržajne značajke i okosnice koje postaju kruna izazivanja napetosti. Referirala se na sustav simbolike koji Jelena Hrvoj uspješno dovodi u vezu sa svojim psihološki okarakteriziranim likovima i njihovim postupcima. Također je istaknula pojam društvene kontrole i sustave kontrole koji su prisutni kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti, u najrazličitijim oblicima. Opisala je hladnu i mračnu atmosferu u romanu koja izaziva strah i nemogućnost izlaska iz neobičnoga svijeta u kojem ljudi postaju kodirani i čija su ponašanja i emocije programirani i strogo kontrolirani. Tu atmosferu i neke od napetih dijelova romana dočarala je Tina Marušić koja je pročitala tri ulomka iz knjige. Publici je i sama autorica objasnila motivaciju za pisanjem knjige i simboliku naslova, koji je začudan i višeznačan, te je progovorila o svojim književnim budućim nastojanjima.

Atraktivna je ovo priča koja zadovoljava kriterije žanra s dobrom psihološkom karakterizacijom, oslikavanjem atmosfere i prostora budućnosti. Prostor budućnosti na krilima mašte postaje distopijski svijet moguće-nemogućeg, svijet genetski nemodificiranih ljudi, svijet klonova koji i nije tako dalek. Fabularne niti drže čitatelja u neizvjesnosti do samog kraja, a autorica prepleće prepoznatljive simbole i čini kriminalističko-znanstveno-fantastično-psihološku križaljku koju čitatelj popunjava, kao što Aurora Blue popunjava svoja sjećanja. Dva naizgled nespojiva svijeta postaju suživotna čime se spajaju logika i razum s maštom i emocijama. Iako drugačiji od ostalih, prepoznaju se stil i umješnost stvaranja pripovjednih pravaca te napetost koja traje do samoga kraja.

 

Tina Marušić

Dodano:
23. 10. 2018. u 11:14

Autor:
urednik