Novosti i najave

Novi broj časopisa Republika posvećen Nagradi Ksaver Šandor Gjalski

Nagradu Ksaver Šandor Gjalski ustanovili su Grad Zabok i Društvo hrvatskih književnika 1979. godine, a prvi je put dodijeljena 1981. godine. Društvo hrvatskih književnika tim je povodom, za 40. obljetnicu Nagrade, novi broj Republike, časopisa za književnost, umjetnost i društvo, posvetilo upravo Nagradi Gjalski i njenim dobitnicima. Časopis su u utorak 19. listopada u Galeriji grada Zaboka predstavili urednica Julijana Matanović te urednik njenih knjiga, ali i knjiga mnogih drugih priznatih književnika, Zoran Maljković. Na promociji časopisa umjesto Zorana Maljkovića trebao je prisustvovati Mario Kolar, koji je uz Julijanu Matanović urednik Republike, no nije bio u mogućnosti doći zbog službene spriječenosti.

Julijana Matanović, hrvatska književnica, ni na jednom književnom susretu u Zaboku ne skriva da se u tom gradu osjeća kao kod kuće; zbog publike koja ju uvijek vedro dočeka, ali i zbog tradicije očuvanja Nagrade Ksaver Šandor Gjalski koja se održava već godinama. Svoje je istraživanje o Ksaveru Šandoru Gjalskom započela davnih dana, a dok je radila na Filozofskom fakultetu, osmislila je kolegij Književna nagrada – ulaznica u književnu u povijest u kojem su studenti istraživali povijest svih nagrada te se na kraju igrali prosudbene komisije. Ono što je bilo vrlo zanimljivo jest to što rezultat studenata i prosudbene komisije nikada nije bio isti. Od svih proučenih nagrada, zaključak Kolegija bio je taj da jedino Nagradu Gjalski odlikuje kontinuitet i jasno određen kriterij (knjiga proze). Kod mnogih nagrada nisu jasno određeni kriteriji pa stoga mnogi autori i književnici ne mogu dobiti priznanje za svoj rad. Mnoge su nagrade podijeljene za najprodavanije knjige, a ne za knjige čija je kvaliteta nedvojbeno najviša. Urednica časopisa istaknula je kako je ona vezana za Nagradu od vrlo ranih godina, kao članica prosudbene komisije ili kao dobitnica Nagrade.  Nekoliko je puta bila blizu osvajanju Nagrade, no osvojila ju je tek 2014. godine za roman Na početku i na kraju bijaše kava.

Početkom godine uredništvo časopisa Republika preuzeli su Julijana Matanović i Mario Kolar. Oni su bili svjesni da mora postojati svijet o tradiciji i da ne treba u potpunosti sve mijenjati pa su uveli tek nekoliko novih rubrika: Jedan portret (govori o nekom određenom piscu), Knjiga u fokusu (jedna knjiga koju ocjenjuju različite generacije), Antikvarijat (podsjetnik na nepravedno zaboravljene knjige). U ovom novom broju časopisa (9-10/2021.) sve su rubrike posvećene dobitnicima Nagrade Gjalski. U Rubrici Portret može se pročitati intervju s Goranom Tribusonom koji je triput dobio Nagradu te nekoliko eseja o njegovim djelima. Roman 91,6 MHz: glasom protiv topova Alenke Mirković odabran je za rubriku Knjiga u fokusu te se time željelo obilježiti trideset godina opsade grada Vukovara. U rubrici Antikvarijat uvršten je roman Ervin i luđaci Dalibora Cvitana, dobitnika nagrade „K. Š. Gjalski“ 1993. koji je premio dva mjeseca nakon objave rezultata. Ujedno, u novom broju časopisa preuzet je i jedan tekst iz ranijih Republika; pretisak osvrta Krešimira Nemeca na roman „Berekina kosa“ Nedjeljka Fabrija, dobitnika „Gjalskog“ 1989. Veoma je zanimljivo to što su svi autori objedinjeni u ovom broju časopisa. Tekstove o Nagradi i o tome što ona njima znači napisalo je 17 dobitnica i dobitnika, ali napisani su i osvrti na sva ona djela čiji su autori preminuli ili se nisu odazvali.

Zoran Maljković, urednik nekoliko nagrađenih knjiga publici je ispričao zanimljivosti svom uredničkom iskustvu. Prvi je puta pročitao za Nagradu Gjalski u pretplatničkom časopisu koji je dobivala njegova majka. Kada je shvatio da je jednu od nagrađenih knjiga pročitao, počeo je sa zanimanjem pratiti dodjelu. Mnogo je puta sudjelovao na dodjelama Nagrade kao urednik odabranih romana: Potonulo groblje Gorana Tribusona, Polusan Ratka Cvetnića, Muzej revolucije Pavla Pavličića, Na početku i na kraju bijaše kava Julijane Matanović, Otac od bronce Gorana Tribusona. Maljković je istaknuo kako voli Nagradu Ksaver Šandor Gjalski zbog očuvanja tradicije i postojanja garancije kvalitete. Isto tako, poželio je Nagradi dug život kako bi se pisci mogli hvaliti njome, a urednici dobrim odabirom knjige za uređivanje.

Gospodin Ivan Hanžek, gradonačelnik grada Zaboka, prokomentirao je kako trajnost Nagrade pripada većini ženskih nositeljica, koje svojim radom i zalaganjem garantiraju Nagradi dug vijek i nastavak, te se zahvalio Društvu hrvatskih književnika koje je omogućilo ovakav broj časopisa koji ostaje u spomen kao mala enciklopedija književnosti. Kratkim komentarom na samo žiriranje osvrnule su se Sofija Keča i Ingrid Lončar, dugogodišnje članice povjerenstva za dodjelu nagrade, istaknuvši kako se u odabiru najboljeg romana proučava kvaliteta teksta, a ne ime autora, stoga je vrlo emotivno kada njihov favorit ne dobije nagradu.

Prvi primjerci časopisa Republika tiskani su baš za ovu promociju u gradu Zaboku, iako je taj broj trebao izaći tek u studenom. Urednica časopisa još jednom se zahvalila Gradu, gradonačelniku, manifestaciji Dani Ksavera Šandora Gjalskog, istoimenoj udruzi i svima koji cijene lijepu književnost, istinsku kvalitetu proznih tekstova i ljepotu stvaralaštva.

Lucija Mlakar

Dodano:
20. 10. 2021. u 14:33

Autor:
Nino

Sljedeća vijest: